Markov trg
Markov trg središte je Gornjega grada i glavni trg nekadašnjega Gradeca.
U središtu trga je župna crkva Sv. Marka sagrađena sredinom 13. stoljeća. Iz te romaničke faze gradnje održale su se tri crkvene lađe s masivnim stupovima. Gotički svodovi i svetište građeni su u drugoj polovici 14. stoljeća, kada je djelomično izveden južni portal s 15 kipova u nišama, od kojih su neke 1420. izradili majstori iz radionice praških Parlera.
Markovu crkvu obnavlja u neogotičkom stilu Herman Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba.
Unutrašnjost obnavljaju od 1936. do 1938. godine kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković. Od Meštrovićevih djela nalaze se: veliko Raspeće iznad glavnog oltara, Pietà u apsidi i srebrni križ, u južnoj apsidi Madona u liku seljačke žene. Kljaković freskama oslikava zidove prizorima iz Starog i Novog zavjeta, a u pokrajnjoj kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana prizorima iz hrvatske povijesti.
Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić.
Na ovoj lokaciji zasjeda Sabor od prve sjednice održane 1737. godine. Današnji izgled zgrada ima od početka 20. stoljeća. Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine.