Gliptoteka HAZU

HAZU Gliptoteka svojom je namjenom jedinstvena na području Hrvatske. Osnovana je 1937. pod nazivom Gipsoteka s ciljem prezentiranja gipsanih odljeva arhitektonske plastike nepokretnih spomenika hrvatske kulturne baštine. Njezin muzejski fundus je tijekom vremena obogaćen brojnim relevantnim djelima hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća, pa je s ulaskom Gipsoteke u sastav Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti preimenovana u Gliptoteku.

U njezinu muzejskom fundusu danas se nalazi više od 13.000 eksponata. Gliptoteka (grc. glyptos - izduben i theke - spremnica; u izvornom značenju zbirka gema, a u prosirenom značenju muzej skulpture) smještena je u nekadašnji industrijski objekt kožare, čija je gradnja započela 1864. i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu; požar 1926. uništava veći dio pogona, a 1938. kožara prestaje s radom. Osnivač Gipsoteke prof. dr. Antun Bauer inicira njezino preseljenje 1940. u nekadašnji industrijski objekt kožare. Tijekom Drugoga svjetskog rata u većem dijelu kompleksa bila su različita skladišta, a od 1950. Gliptoteka je sastavni dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te se profilira kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. godine izveden je i Park skulpture (realizacija akademika Miroslava Begovića).

Gliptoteka danas raspolaže prostorom većim od 14.000 m² te čuva i izlaze najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj, kako sadrenih odljeva, tako i originalnih djela hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća. Muzejski fundus Gliptoteke formiran je na temelju donacija, pohrane djela i otkupa. HAZU Gliptoteka članica je Međunarodnog komiteta za muzeje ICOM pri UNESCO-u.