Hipodrom Zagreb

Zagrebački hipodrom, kao sadašnji prostor na Kajzerici, koji se prostirao na 65 ha površine omeđene Savom na sjeveru, Zagrebačkim velesajmom i igralištem Lokomotive (sada ulicom Jožefa Antala ) na jugu, Mostom slobode i Bundekom na istoku i naseljem Kajzerica na zapadu, nastao je kao dio velebnog, možda utopističkog projekta Olimpijskog centra Hrvatske, započetog u poratnim godinama 1947. godine. Tih su godina radom zatvorenika (privrednih prestupnika) tadašnjeg logora Kajzerica, napravljene konture mnogih športskih terena uokvirenih pješčanim nasipima. Od svega toga do danas je ostao samo očuvan hipodrom i nogometno igralište Lokomotiva.

Zagrebački hipodrom koji je u nekim mjerilima hipodrom srednje veličine zamišljen je da objedinjuje sve grane konjičkog sporta, što je u svijetu rijetkost. Uređen je po uzoru na pariški Longchamp uz obalu Siene, na kojem je prvu utrku sa svoje jahte pratio i francuski vladar Napoleon III, nećak slavnog Napoleona I. pa se stotinjak godina poslije pariškog, hipodrom u Zagrebu pružio na južnoj obali Save 1950. godine baš na Kajzerici, naselju koje je dobilo ime po kajzeru – caru jer se na tom prostoru nalazilo vojno carsko vježbalište. A tijekom kratke četverogodišnje povijesti Napoleonovih ilirskih pokrajina bilo je to mjesto gdje je završavala njihova granica, o čemu i danas svjedoči francuski miljokaz na ulazu sa staroga, sada samo pješačkog mosta na Kajzericu.

Staze samog hipodroma sagrađene su kvalitetno, s drenažom, imale su brezove ograde, a i veliku tribinu urezanu u pješčani nasip koji je ograđivao hipodrom, kao i ostale sportske objekte. Hipodrom je projektiran s travnatom stazom za galopske utrke dugom 2400 m, kakvom se mogu pohvaliti samo rijetki hipodromi na svijetu, travnatom galopskom stazom od 1600 m, te kasačkom stazom nasutom šljakom od 1000 m. Sve tri staze svečano su otvorene 1950. godine. U sredini kasačke staze uređen je parkur za natjecanja u preponskom jahanju. Više možete pročitati ovdje.