135 godina Botaničkog vrta: Život u ritmu prirode

Botanički vrt Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu sredinom veljače, ranije nego što je bilo planirano, otvorio je vrata za posjetitelje nakon kraćeg zimskog mirovanja. Naime, klimatske promjene ubrzale su vegetaciju pa su i razdoblja mirovanja biljaka sve kraća, a prve proljetnice, u čijoj ljepoti posjetitelji uživaju, pojavljuju se sve ranije.

Zagrepčani i gosti grada često posjećuju Botanički vrt, najveći u Hrvatskoj te zakonom zaštićen spomenik parkovne arhitekture. Nalazi se u samom središtu grada, a do njega vas vodi i u nastavku ondje vraća niz povijesnih gradskih parkova tzv. Lenucijeve ili Zelene potkove.

Botanički vrt pruža mogućnost predaha u prekrasnom ambijentu, prati ritam prirode, a u njemu posjetitelji imaju prilike vidjeti mnoge biljne vrste iz naših podneblja kao i one iz svih dijelova svijeta koje se ovdje uzgajaju uz punu pažnju i znanje stručnjaka.

Botanički vrt u Zagrebu otvoren je 1889. te je ove godine 135. obljetnica njegovog neprekidnog djelovanja. Začetnik ideje o potrebi osnivanja botaničkog vrta bio je profesor dr. Bohuslav Jiruš, prvi profesor botanike na zagrebačkom sveučilištu, a njegovu je zamisao 1889. godine ostvario profesor Antun Heinz. Osnutku je prethodio obilazak europskih botaničkih vrtova pa je zagrebački, uz pomoć nadvrtlara Vítězslava Durcháneka, oblikovan po uzoru na njih.

Prvi su radovi započeli 1890. godine, a sadnja biljaka 1892. godine te su u tom razdoblju izgrađeni staklenik, vrtlarska kuća, izložbeni paviljoni, javni zahod, dva umjetna jezerca te vodomet (fontana) s bazenima za zalijevanje. Već početkom 20. stoljeća Botanički vrt je bio vrlo bogat vrstama, estetski oblikovan te brižljivo uređen i njegovan.

Danas u njemu ima više od 6000 biljnih svojti te vrijedna zbirka hrvatske flore.

U vrtu je, uz prethodnu najavu, organizirano stručno vođenje.