Kasnoantička nekropola u Zmajevcu
Ako niste u prilici obići vrijedne iskopine kasnoantičke nekropole u Baranji u mjestu Zmajevac, a tema vas intrigira, otiđite u zagrebački Arheološki muzej i pogledajte veliku multimedijsku izložbu posvećenu tom nalazištu koja će vas uvući u čaroban i često mističan svijet arheoloških istraživanja.
“Kasnoantička nekropola u Zmajevcu” naziv je najnovije izložbe postavljene sredinom srpnja u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Izložba predstavlja istraživanja na iskopinama kasnoantičke nekropole (grada mrtvih) u mjestu Zmajevac u Baranji, a bit će otvorena do 30. rujna.
Valja, međutim, znati da postav nije klasično predstavljanje iskopanih nalaza. Zaista se radi o sjajnim i iznimno vrijednim nalazima iz doba Rimskog Carstva i iskopani predmeti su svakako važan dio cjeline, no u drugom su dijelu predstavljeni rezultati desetogodišnjeg sustavnog zaštitnog arheološkog istraživanja koje se u tom razdoblju provodilo na nalazištu. Upravo taj dio ovu izložbu čini drugačijom jer je njena autorica Slavica Filipović, viša kustosica arheološkog odjela Muzeja Slavonije iz Osijeka, cijeli postav osmislila kao modernu i multimedijsku izložbu koja slikom, zvukom i ambijentom uvlači u čaroban i često mističan svijet arheoloških istraživanja.
Nalazište je, kako to obično biva, otkriveno sasvim slučajno u siječnju 1998. godine. Tijekom opsežnih radova u jednom baranjskom vinskom podrumu došlo je do urušavanja i otkrića tri rimske grobnice s ostacima kostura i grobnih priloga koji su ukazivali na iznimnu važnost nalazišta. Sustavna zaštitna arheološka istraživanja započela su u jesen 1999. godine i kontinuirano trajala sve do 2008. godine.
Istražena je površina od oko 1700 metara četvornih na kojoj je pronađeno 175 grobova s brojnim iznimno vrijednim nalazima, koji su ponovo privukli pažnju stručne javnosti na bogata arheološka nalazišta u sjeveroistočnom dijelu hrvatske Baranje, onodobnoj granici obrane Rimskog Carstva (dunavski limes).