Hrvatska fotografija okom Petera Knappa
Izložba “Hrvatska fotografija okom Petera Knappa”, koja se u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt može razgledati do 3. ožujka, donosi “najbolje od hrvatske fotografije”, a nedavno ju je u Parizu, za vrijeme predstavljanja festivala Hrvatske u Francuskoj, vidjelo na tisuće posjetitelja.
Kada djela za izložbu bira veliki karizmatik kao što je Peter Knapp, jamstvo je da će posjetitelji na njoj vidjeti najbolje od najboljih, a upravo je to adut zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt. Riječ je o izložbi naslovljenoj “Hrvatska fotografija okom Petera Knappa” koju posjetitelji mogu razgledati do 3. ožujka, a predstavlja izbor najboljih djela suvremenih hrvatskih fotografa.
Osim titule umjetničkog direktora časopisa Elle, Peter Knapp stalni je suradnik mnogih prestižnih časopisa poput Voguea, The Sunday Timesa i Sterna te umjetnički fotograf, dizajner, pedagog, ali i vrsni poznavatelj hrvatske fotografije. U izboru fotografija za ovu izložbu pomagala mu je i Marija Tonković, muzejska savjetnica za fotografiju u MUO.
Autorskim izborom Petera Knappa hrvatska fotografija je, među ostalim umjetničkim djelima, predstavljena u pariškom Cité International Des Arts, u sklopu velikog festivala Hrvatske u Francuskoj (“Croatie, la voici”). Tako je najbolje hrvatske fotografije u Parizu vidjelo na tisuće posjetitelja, a bogat katalog s radovima domaćih fotografa na poklon je dobilo oko 15.000 čitatelja jednog od najutjecajnijih francuskih umjetničkih magazina Beaux-Arts.
Posjetitelji Muzeja za umjetnost obrt doista mogu uživati u izvanrednoj izložbi fotografija na kojoj su predstavljena brojna antologijska djela najznačajnijih hrvatskih autora koji se dosad nisu imali prilike vidjeti na jednom mjestu. To su Tošo Dabac, jedan od najčuvenijih hrvatskih fotografa, slavni par Milan i Slavka Pavić, potom Ðuro Janeković i Mladen Tudor, autori koji su ušli u anale europske i svjetske fotografije.
Tošo Dabac najpriznatiji je domaći autor na području fotografije u svijetu, jedan je od osnivača tzv. zagrebačke škole umjetničke fotografije, a dobitnik je niza velikih svjetskih priznanja i nagrada. Snimao je život ulice, prosjake, ljude iz naroda, sajmišta, procesije i putujuće cirkusante. Iz rane faze pamtimo cikluse “Bijeda” i “Život ulice” (1932.-1935.), a potom slijede ciklusi portreta, folklora, životinja te arhitekture, krajolika i kulturnih spomenika na kojima radi do kraja života.
Zanimljiv je i poznati par Pavić, pokojni Milan i još uvijek aktivna supruga Slavka. Milan Pavić počeo je stvarati tridesetih godina i u domaću je fotografiju uveo poetiku takozvane nove objektivnosti. Bio je nešto stariji od gospođe Slavke pa je u doba kad su se upoznali bio već afirmirani fotograf te je uz njega rastao i njezin talent. Iza nje je također uspješna karijera, a i posljednjih je godina imala nekoliko samostalnih i skupnih izložbi. Dodajmo i da im je oboma jedan od mentora bio upravo Tošo Dabac.
Kad je riječ o novijoj fotografiji, na izložbi su predstavljeni suvremeni fotografi Boris Cvjetanović, Ivan Faktor, Marko Ercegović i Jelena Blagović. Izložbu nadopunjavaju i brojni kratki filmovi iz serijala Hrvatske televizije “Fotografija u Hrvatskoj”.