Istražite svijet dječjih zabavišta
Želite li saznati kako su se nekada i s kojim igračkama zabavljala djeca u vrtićima dođite u Hrvatski školski muzej gdje je do konca travnja otvorena zanimljiva izložba o dječjim zabavištima na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće.
Kako su izgledali zagrebački dječji vrtići prije gotovo 150 godina, čime su se igrala ondašnja djeca kao i još niz drugih zanimljivosti saznat ćete ako dođete u Hrvatski školski muzej. Tamo je do konca travnja otvorena izložba pod nazivom Zagrebačka zabavišta u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća koja će vam otkriti bogatu povijest dječjih vrtića u Zagrebu.
Naime, priča o zagrebačkim dječjim vrtićima počinje još daleke 1869. godine kada je u tadašnjoj Bregovitoj, a današnjoj Tomićevoj ulici otvoreno prvo privatno zabavište za djecu od treće do sedme godine. Njega je osnovala Antonija Cvijić Lukšić, zahvaljujući čijoj je inicijativi Zagreb dobio prvo zabavište samo nekoliko godina nakon otvaranja vrtića u Beču. Iako je tek trinaest godina kasnije otvoren i prvi gradski vrtić, njihov je snažan razvoj obilježio prijelaz stoljeća, o čemu svjedoči veliki broj izloženih i javnosti manje poznatih predmeta iz bogate arhive Hrvatskog školskog muzeja.
Na ovoj izložbi posjetitelji će moći vidjeti da su zagrebački vrtići i u ono vrijeme bili vrlo suvremeni i da se u svima njima radilo po metodama njemačkog pedagoga i začetnika dječjih zabavišta Friedricha Fröbela. On je smatrao da je igra izuzetno važna za mentalni i fizički razvoj djece, a razvio je i obrazovne igračke, s kojima su se i tada igrali mališani, gradeći razne slagalice s kockama, pločicama, letvicama… Neke od njih danas se smatraju izuzetno štetnima za djecu zbog presitnih materijala za slaganje, poput kamenčića, sjemenki itd. jer bi ih dijete moglo progutati, ali i vrlo zahtjevnih radova što su ih gradili mališani, a oni po današnjim kriterijima često nisu bili primjereni njihovoj dobi. Među najvrjednijim eksponatima ove izložbe su predmeti koje je Visoka kraljevska zemaljska vlada darovala Muzeju nakon povratka sa Svjetske izložbe održane u Parizu 1900. godine. Njih su uglavnom donirala i sama zabavišta tog vremena, što čini i značajan dio muzejske građe, iz koje je i nastala ova izložba, kao što su dječji radovi Iličkog zabavišta upravo darovani za potrebe pariške izložbe.
Zanimljivost ove izložbe jest i u tome što će i sami posjetitelji moći sastavljati igračke s kojima su se igrala djeca u ono doba i time još više približiti čarobni svijet igračaka.