Vremeplov: 130 godina neobarokne zgrade Hrvatskog narodnog kazališta

Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište – u kojem gledatelji uživaju u vrhunskom dramskom, opernom i baletnom programu – 2025. godine obilježava velik jubilej: 130 godina zgrade u kojoj se i danas svakodnevno događa čarolija scenske umjetnosti.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najstarija je hrvatska kazališna ustanova, koja službeno započinje s radom 24. studenoga 1860., iako su ideja i prvi počeci nacionalnog kazališta čak dva desetljeća stariji. Nakon što je gornjogradski prostor kazališta oštećen u potresu 1880. godine, postavlja se pitanje nove lokacije. Unatoč negodovanju, jer se „nalazi na gradskoj periferiji“, za novu lokaciju izabrano je tadašnje sajmište, a odluka o gradnji kao i provedba ubrzana je najavljenim dolaskom cara Franje Josipa I.

Kazališnu je zgradu projektirala 1893. godine bečka arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner, najpoznatiji projektanti kazališnih zgrada toga doba koji su diljem Europe izgradili 48 kazališta. Zgradu, koja je danas u samom središtu grada i okružena mnogim povijesnim zdanjima, gradilo je više od dvije stotine zagrebačkih obrtnika, koji su je stavili pod krov za samo četiri mjeseca, a potpuno dovršili za 16 mjeseci, što je i danas doista respektabilan građevinski pothvat. Izgrađena je u neobaroknom stilu, a njezina je unutrašnjost oslikana i ukrašena vrijednim umjetničkim djelima.

Zgrada je otvorena 14. listopada 1895. godine kada je – i to točno u 14 sati – car Franjo Josip I. pred brojnim Zagrepčanima i gostima iz drugih dijelova zemlje simbolično lupio završni udarac srebrnim čekićem, koji je baš za tu priliku izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Istoga dana u 19 sati u novoj je zgradi u prisustvu cara i uglednih uzvanika održana i prva svečana predstava – Slava umjetnosti, alegorijski scenski prolog u tri slike redatelja i pisca, ujedno i intendanta Stjepana Miletića, uz glazbu hrvatskog skladatelja i dirigenta Ivana pl. Zajca, a izvedena je i osma slika njegove opere Nikola Šubić Zrinski.

Prvi je svečani zastor, poznat pod nazivom Hrvatski preporod, za novo kazalište izradio hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Danas je nacionalno kazalište sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom po njihovom broju na razini svjetskih kazališnih kuća. Posljednji pod nazivom Judita autora Zlatka Kauzlarića Atača izrađen je početkom listopada 2024. godine u povodu 500. obljetnice smrti hrvatskog književnika Marka Marulića, autora prvog epa napisanog na hrvatskom jeziku.

Naslovna fotografija: M. Gašparović